Horski šampionat 2024

Csaba Kutnyánszky diplomirao je teoriju muzike i horsko dirigovanje na Muzičkoj akademiji Liszt. Diriguje Ženskim kamernim horom u Pečuju, a do 2008. godine i mješovitim horom Vox Medicata Univerziteta u Pečuhu. Sa ovim posljednjim osvojio je prve nagrade na pet međunarodnih takmičenja. Umjetnički je direktor vokalne grupe UniCum Laude. Producirao je nekoliko radijskih snimaka sa svojim ansamblima, a kao dirigent sudjelovao je na osam CD-a. Vodio je majstorske kurseve horskog dirigovanja, 2011. godine je predsednik Umetničkog odbora takmičenja mladih horskih dirigenta u Budimpešti. Sada, kao redovni profesor, predaje dirigentsku praksu na Liszt Muzičkoj akademiji, šef je Odsjeka za orkestarsko i horsko dirigiranje. Od 2011. godine je prorektor za obrazovanje na Liszt akademiji. Član je Predsjedništva Udruženja mađarskih horova i orkestara (KÓTA).

Ludo Klasen (Belgija ) Maeatro Ludo Klasen je završio muzičke studije na LUCA Umjetničkoj školi ‘Lemmens Instituut’ u Leuvenu (Belgija) I Flamanskom Kraljevskom Muzičkom Konzervatoriju u Antverpenu (Belgija). U toku studija, gospodin Klasen se specijalizirao za udaraljke, harmoniju, kontrapunkt i fugu, kompoziciju, te dirigovanje horom i orkestrom. Svoje studije je završio 1987.god u klasi Jana Elkeme, sa počastima, kada je održao masterclass dirigujući Limburškim Simfonijskim Orkestrom u Mastrihtu (Holandija). Kao gostujući dirigent, gospodin Klasen je radio sa: Limburškim Simfonijskim Orkestrom iz Mastrihta, Flamanskim Simfonijskim Orkestrom, Filharmonijom iz Dnjepropetrovska (Ukrajina), Filharmonijskim Kamernim orkestrom iz Kelna (Njemačka), Promenadnim Orkestrom iz Amsterdama, Flamanskim Radijskim horom, Bahovim horom Midelburga, horom Kraljevske Flamanske Opere, i Jeju Filharmonijskim horom iz Južne Koreje. Gospodin Klasen je 36 godina predavao kontrapunkt, fugu i kamernu muziku na LUCA Umjetničkoj školi u Leuvenu. Trenutno je vodeći profesor horskog dirigovanja i pjevanja na Muzičkoj akademiji u Mastrihtu (Holandija) i gradskom Konzervatoriju u Haseltu (Belgija). U isto vrijeme je dirigent Katedralnog hora u Haseltu, te Kamernog hora u Mastrihtu, i hora Cappella Concinite u Leuvenu. Bio je gostujući dirigent ili držao predavanja ili bio član žirija u mnogim koncertnim dvoranama, muzičkim festivalima I konferencijama širom Evrope. Gospodin Klasen se dokazao i kao vrstan kompozitor. Njegova kompozitorska karijera obuhvata i velika i kratka horska djela, različite orkestralne i instrumentalne kompozicije. Njegova velika djela: Psalmus 112, Missa pro nativitate Europae, Missa Ave Virga Jesse, Syntagma (hor i septet udaraljki), Cantico del Sole, Cantata for Lent I i Cantata for Lent II, su bila izvođena mnogo puta u Belgiji i Holandiji. Njegova ‘Europe-fantasy’, pisana je za dva orchestra i izvedena pod njegovim dirigovanjem na World Music Contest u Kerkrade (Holandija). Neka od njegovih djela su bila nagrađena na Composition Contestu u Briselu, Leeuwardenu, Veroni i Rimu. www.claesenlmmi.be

Đorđe Stanković diplomirao je i magistrirao dirigovanje na Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu u klasi prof. Darinke Matić Marović. Stručno se usavršavao kod maestra Angela Šureva i Mladena Jagušta. 2002. godine učestovavo je na Šestom svjetskom simpozijumu o horskoj muzici u Mineapolisu (SAD). 2003. godine bio je stipendista Unesca na master klasu za baroknu muziku u Francuskoj. 2003. godine na osnovu biografije i video snimka izabran je za asistenta dirigenta Denisa Kinija na master klasu u Njujorku. 2005. godine učestvovao je na sedmom svjetskom simpozijumu o horskoj muzici u Kjotu (Japan). Đorđe Stanković dirigovao je mnogim beogradskim amaterskim i profesionalnim horskim ansamblima te sa njima ostavario izvanredne rezultate. Učesnik je žirija na nekoliko međunarodnih horskih takimičenja Jedan je od osnivača Zemunskog kamernog orkestra. Od 2003. godine angažovan je u Operi Narodnog pozorišta u Beogradu, kao asistent dirigenta i korepetitor. Decembra 2005. godine Kulturno-prosvjetna zajednica Srbije dodijela mu je Zlatnu značku za nesebičan doprinos razvoju kulture, pod pokroviteljstvom ministarstva za dijasporu Vlade Republike Srbije. U februaru 2006. godine postavljen je za Šefa Opere Narodnog pozorišta u Beogradu i danas dan tu funkciju obavlja.

Dr. Antoaneta Radočaj-Jerković, dirigentica, pjevačica i sveučilišna profesorica jedna je od najistaknutijih dirigentica na hrvatskoj zborskoj sceni, a posebno se specijalizirala za rad s mladim pjevačkim zborovima. U svijet zborske glazbe ulazi sa sedamnaest godina i od tada do danas radi kao dirigentica i umjetnička voditeljica više pjevačkih zborova. Diplomirala je tri diplomska sveučilišna studija: Zborsko dirigiranje, Pjevanje i Glazbenu pedagogiju te doktorirala s temom iz područja zborske pedagogije. Dirigentski se usavršavala u inozemstvu, u Njemačkoj i Sjedinjenim Američkim Državama, na prestižnim glazbenim akademijama kao što su Eastman School of Music i Westminster Choir College. Zaposlena je na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku gdje predaje u statusu redovite profesorice i obnaša dužnost prodekanice za nastavu i studente. Za svoj umjetnički rad primila je preko trideset nagrada na nacionalnim i međunarodnim natjecanjima pjevačkih zborova, od kojih kao najznačajnije treba istaknuti zlatne medalje na međunarodnim natjecanjima u Sankt Peterburgu (Rusija), Llangollenu (Velika Britanija), Helsingborgu (Švedska), Xiamenu (Kina), Varni (Bugarska), Sydneyju (Australija), Gangneungu (Južna Koreja). Nagrađivana je posebnim nagradama za najbolje mlade dirigente na natjecanjima u Švedskoj i Italiji. Dobitnica je državne nagrade Ivan Filipović u području visokog obrazovanja (2023) te javnog priznanja Grada Osijeka Grb Grada Osijeka (2016) za osobit doprinos glazbenoj kulturi i umjetnosti. Snimala je za radio i televiziju te izdala četrnaest nosača zvuka od kojih se kao posebno značajan izdvaja Vokalni ansambl Brevis – Zborsko putovanje kroz stoljeća u izdanju Croatia Records (2020). Također, potrebno je istaknuti i albume: Brevis – Najljepši hrvatski djevojački zborovi (2010) i Bruno Bjelinski: Kapljice (2000), Adalbert Marković: Dvije mise (2022); Franjo Štefanović: Šumska kraljica – dječja opera (2022). Njene snimke nalaze se na mnogim kompilacijskim izdanjima te je više njih postalo sastavnim dijelom slušnog repertoara nastave Glazbene kulture i umjetnosti. Posebno značajan uspjeh postigla je s Vokalnim ansamblom Brevis, s kojim je nastupala u nekim od najprestižnijih koncertnih dvorana svijeta Carnegie Hall u New Yorku (SAD), Sydney Opera House u Sydneyju (Australija), Grand Philharmonic Hall te State Academic Capella u Sankt Peterburgu (Rusija). Pripremala je zborove i soliste za opere, operete i mjuzikle u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku te opernog ansambla Opera Pannonica Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku od kojih se kao značajniji izdvajaju sljedeći naslovi: Carmen, La Boheme, Tosca, Mali dimnjačar, Grofica Marica, Ljubavni napitak, Čarobna frula, Cosi fan tutte. Ostvarila je i nekoliko zapaženih solističkih uloga u suradnji s operom Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku nastupajući kao solistica u operama Gianni Schicchi i Mali dimnjačar, opereti Lijepa Helena te mjuziklu Čovjek iz Manche. Objavljuje i izlaže radove iz područja glazbene pedagogije i zborskoga pjevanja u znanstvenim časopisima te na znanstvenim i umjetničkim skupovima u zemlji i inozemstvu. Objavila je i dvije knjige Pjevanje u nastavi glazbe i Zborsko pjevanje u odgoju i obrazovanju. Članica je nacionalnih i međunarodnih žirija na natjecanjima zborske glazbe te predstavnica Republike Hrvatske u World Choir Councilu.

Rođen je 18.08.1951. god. u Tuzli gdje završava Osnovnu školu, školu za Osnovno muzičko obrazovanje (odsjek klavir), a potom upisuje Srednju muzičku školu u Tuzli te završava teoretsko-pedagoški i klavirski odsjek. Teoretsko-pedagoški odsjek upisuje 1970. godine na Muzičkoj akademiji u Sarajevu. Odsjek dirigovanja i postdiplomski studij završava u klasi prof. Teodora Romanića. Dirigovao je orkestrom Sarajevske filharmonije, Simfonijskim orkestrom RTSA i Kamernim orkestrom RTVBiH te bio čest gost Simfonijskog orkestra Mostar. Arnautović se posebno ističe akademskim horom “Gaudeamus” sa kojim je zabilježeno preko 180 nastupa i koncerata kako u zemlji tako i u inostranstvu (Slovenija, Hrvatska, Makedonija, Grčka, Turska, Ceška, Italija, Švicarska, Njemačka, Švedska, Norveška, Maroko...). Kao okosnicu repertoara za ženski hor ”Gaudeamus” dirigent Arnautović je načinio stilizacije Bosanskih narodnih pjesama. Afirmacija bosanskohercegovačke tradicionalne pjesme kroz umjetničku obradu je zaslugom Arnautovića postala danas muzička literatura koja se nalazi u nastavnim programima te je našla primjenu u reproduktivnoj horskoj umjetnosti širom svijeta. Od 2018 godine proglašen je za Profesor emeritusa na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, na odsjeku za dirigovanje. Arnautović je tokom godina ostvario uspješnu pedagošku djelatnost koja posebno dolazi do izražaja u nastavi hora i orkestra. Koncerti ovih ansambala svake godine izazivaju posebnu pažnju muzičke javnosti, jer se na repertoaru nalaze kompleksna djela svjetske muzičke literature. Moraju se istaknuti premijerna izvođenja djela kao što je Simfonija orijenta Josipa Slavenskog, opere Didona i Enej, King Arthur, Henry Purcella i mnoge druge opere, oratoriji i djela za hor orkestar i soliste. Dobitnik je visokih priznanja Ministarstva obrazovanja, nauke i kulture FBiH i posebnog priznanja Ministarstva za kulturu i sport Kantona Sarajevo za doprinos u razvoju muzičke kulture BiH (1997.god.).